Prvi jesenski dani često donose promjene koje osjećamo cijelim bićem. Dani su kraći, svjetla je manje, a vrijeme je promjenjivo – sunce i kiša izmjenjuju se u istom danu. I dok se priroda prilagođava novom ritmu, i naše tijelo i emocije prolaze kroz sličnu tranziciju.
Mnogi primjećuju da s jeseni raste potreba za „utješnom“ hranom, da je raspoloženje nestabilnije i da energija više oscilira. To nije znak slabosti, već prirodna reakcija organizma na promjenu okoline.
🌤️ Zašto vrijeme utječe na raspoloženje?
Naše tijelo ima unutarnji sat – cirkadijalni ritam – koji usklađuje san, energiju i hormone s vanjskim okruženjem. Kada dani postanu kraći, razine hormona poput melatonina i serotonina počinju se mijenjati.
Manje sunčeve svjetlosti znači manje serotonina, pa je prirodno da osjećamo pad raspoloženja ili veću osjetljivost na stres. Upravo zato mnogi s dolaskom jeseni ili zime prijavljuju tzv. „sezonske blues“ – blagu tugu, nostalgiju ili manjak motivacije.
🍞 Zašto tada posežemo za hranom?
Promjena raspoloženja često je povezana i s promjenom prehrambenih navika. Tada hrana postaje brza utjeha:
- Topla, kaloričnija jela podsjećaju na sigurnost i djetinjstvo.
- Hrana bogata ugljikohidratima privremeno podiže serotonin, pa nam daje osjećaj smirenja.
- Jesenski rituali poput pečenih kestena ili variva postaju način da se povežemo s drugima i osjetimo toplinu zajedništva.
Ovo nije znak slabosti – to je prirodni pokušaj tijela i uma da pronađu ravnotežu u novim uvjetima.
Za osobe koje žive s debljinom, sezonske promjene mogu biti još izazovnije. Dok se tijelo prirodno prilagođava kraćem danu i traži više topline i energije, društvo često na to gleda s osudom. Komentari poput „opet jedeš jer je jesen“ ili „debeli ljudi su lijeni kad zahladi“ dodatno stvaraju osjećaj srama.
Važno je naglasiti: ovo nije slabost. To je prirodna reakcija organizma na promjene u okolišu. Problem nije u hrani, već u stigmi koja se veže uz nju.
🌱 Kako pronaći balans između tijela i emocija?
Iako je normalno poželjeti više „comfort fooda“ u ovom periodu, važno je da ta hrana bude saveznik, a ne izvor krivnje. Evo nekoliko načina:
- Birajte sezonske namirnice – bundeva, jabuke, grožđe i cikla donose i utjehu i nutrijente.
- Uvedite male rituale svjetla – jutarnja šetnja ili boravak na suncu čak i 20 minuta može podići raspoloženje.
- Slušajte tijelo – jedite kad ste gladni, ali i kad vam treba toplina. Razlika je u tome da to radite svjesno, a ne automatski.
- Pronađite i druge izvore utjehe – razgovor, čitanje, glazba ili opuštajuća kupka mogu zamijeniti barem dio onoga što inače tražimo u hrani.
💡 Zaključak – jesen donosi proces prilagodbe tijela i uma
Promjena vremena ne utječe samo na prirodu, već i na nas. Iako s jeseni i zimom često dolazi i promjena raspoloženja, to ne znači da s nama nešto nije u redu. To je prirodan proces prilagodbe tijela i uma.
Kada prepoznamo što se događa i damo sebi dozvolu da uživamo u hrani bez srama, možemo pronaći novu ravnotežu – onu u kojoj i tijelo i emocije imaju svoje mjesto.
Na debljina.info pišemo o ovakvim izazovima jer vjerujemo da svatko zaslužuje razumijevanje, a ne osudu. Promjena vremena i promjene raspoloženja nisu znak nediscipline – one su dio ljudskog iskustva. Kad razumijemo što se događa u tijelu i emocijama, lakše je pronaći balans i živjeti sa manje srama, a s više podrške i samoprihvaćanja.